|
[1] - [2] - [3] - [4] - [5] - [6] - [7] - [8] - [9] - [10] - [11] - [12] |
|
|
Dalje propadanje zaustavljeno, ali ne i odumiranje sela
- Zaustavljen je negativni trend razvoja, a kada propadate dve godine, pa jednu godinu to zaustavite, onda ste zadovoljni jer ste stali sa propadanjem. Prola godina bila je loija u odnosu na 2007. ali bolja u odnosu na 2008. i 2009. godinu. Poseban problem Čoke je problem demografije, to jest problem odumiranja ovog pograničnog dela zemlje. Sela Crna Bara, Vrbica, Banatski Monotor su se prilično ispraznila pa su dospeli ispod kritične mase gde se gubi smisao bilo kakvih većih investicija u infrastrukturu, - odgovara Predrag Mijić, predsednik Čoke, koji dunost prvog građanina nae, nekada industrijski razvijene optine, obavlja u drugom mandatu, ocenjujući prolu godinu i govoreći o planovima u ovoj.
Privatizacijom čokanskih preduzeća generalno niko nije zadovoljan. - U ovoj godini očekujem da se ree mnogi problemi koji ne zavise od lokalne samouprave jer ono najvanije ne zavisi od nas, a to su problemi nastali privatizacijom koji se sporo reavaju, ali i tu dobijamo jasniju situaciju. U Industriji mesa Čoka se reava imovinsko pravni status pa ćemo dobiti jedan infrastrukturno opremljeni prostor u centru Čoke, umesto zgrada koje propadaju. Livnica Čoka je drugi put je promenila vlasnika, Menta je, bez obzira ta se deavalo sa vlasnikom, firma koja je ula u stabilnije vode, a trećeg vlasnika će uskoro dobiti i nekadanji Rad. Očekujem da će novi krug promene vlasnika preduzeća koja su privatizovana doneti određen kvalitet, u smislu novih radnih mesta, bolje zarade zaposlenih i sigurnosti ljudi.
Kako je u takvoj situaciji funkcionisala optinska uprava ? - U budetu je bilo vie novca nego prethodne godine. Postignuta je stabilnost u prihodima i rashodina. Postoji finansijska disciplina kod budetskih korisnika i potovanja utvrđenih tromesečnih kvota, a tako ćemo nastaviti ove godine. Vano je da imamo političku stabilnost posle prvih nestabilnosti oko koalicije (DS i SVM) i uspostavljanja lokalne vlasti u početnih est meseci. Sada već dve godine imamo sasvim korektnu saradnju i ne pravimo probleme. Moda ih ne reavamo sve na vreme, ali ne stvaramo nove probleme.
Nosilac industrijskog razvoja Čoke bila je poljoprivreda. - Napravili smo iskorak i u izdavanju dravnog zemljita u zakup. To je jedan značajan resurs gde imamo oko 20 miliona dinara od zakupa. Imali smo početne probleme oko ne- sprovođenja licitacije, neizvrenog razgraničenja zemljita, uspeli smo da dobar deo parcela izdamo i naplatimo u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i, čim je to urađeno, ljudi su uli u zakup zemljita na dve ili tri godine i stabilnije i na dui rok računaju na obradu i prihode od zemlje. Na taj način uli su u obradu zemljita.
Sve izraenije je siromaenje itelja optine. - Socijalna zatita je oblast kojom se svakodnevno bavimo. Urađena je Strategija dugoročne socijalne zatite, ali njena realizacija nije preterano vidljiva. Ovih dana nam je odobren evropski projekat za decu sa posebnim potrebama, a uvodimo i sve vrste socijalnih usluga na lokalu. Komunalno opremanje je oblast gde lokalna samouprava ima sve nadlenosti. - Komunalno preduzeće bi ove godine trebalo da bude opremljeno potrebnom mehanizacijom kako bi jo kvalitetnije obavljali poslove. Uz pomoć Fonda za zatitu ivotne sredine uskoro će biti nabavljene jednoobrazne kante za prikupljanje otpada koje će biti podeljene domaćinstvima i tu ćemo ponuditi kvalitet vie. Uli smo u projekte za regionalnu deponiju i u fazi izrade su projekti za reciklau.
Poljoprivrednu proizvodnju u Čoki karakteriu mali proizvođači. Prole godine propala nam je i poslednja zadruga koja je funkcionisala u Čoki. Vreme je da zavrimo sa tim vremenom. Niije trebalo da bude sa toliko lomova jer se moglo privatizovati na drugačiji način. Tu vidim problem jer sitni poljoprivredni proizvođači, nai paori su najugroenijii i, koliko god se trudimo, ne uspevamo da ih organizujemo da proizvode na jedan drugačiji način, da prate deavanja, da se modernizuju i prate nauku. To nam je veliki zadatak da njih uključimo u proizvodnju. Sitni proizvođači nemaju sigurnost sa kim da rade organizovanu proizvodnju, a navikli su na to makar ostali bez dela zarade. Najveći problem je u samoj Čoki, u ostalim selima su se kristalizovali krupni proizvođači i sve će to ići svojim tokom, ali sa sitnim koji su pola dana radili u fabrici, a pola u poljoprivredi i koji su sada bez posla, svi imamo problema.
Predrag Mijić, predsednik optine Čoka - Mijić Predrag Csóka község elnöke
Optina Čoka, kao i druge vojvođanske optine imaju problem demografije. - Poseban problem je problem demografije, to jest problem odumiranja ovog pograničnog dela Srbije. Sva sela, a posebno Crna Bara, Vrbica i Banatski Monotor su se prilično ispraznila. U Vrbici je svaka druga kuća prazna, a broj stanovnika kojih je po zadnjem popisu bilo preko 400 spao je na manje od 200. Gubi se smisao bilo kakvih većih investicija jer je ispod kritične mase ulaganje u infrastrukturne projekte. Pitanje je koliko je ekonomski opravdano ulagati u puteve, vodovod, kanalizaciju, kole.
Sa ovim problemom se suočavaju i deca predkolskog i kolskog uzrasta. - Sa mađarskim Nacionalnim savetom smo počeli razgovore da obezbedimo posebno vozilo za decu koje bi ih prevozilo do kola i zabavita. Imamo situaciju da četvoro dece iz Vrbice ide u obdanite u Crnu Baru. Trenutno vaspitačica dolazi do Vrbice kolima, dovozi ih, pa ih vraća, ali trajno reenje je nekakav kolski autobus ili kombi i tu traimo reenje sa Nacionalnim savetom. Padej je takođe problematičan i nadam se da će sa novim mostom preko Tise da se situacija pobolja.
Koje su značajnije investicije predviđene u ovoj godini ? Odobrena su nam sredstva za kolu i obdanite u Crnoj Bari i zavretak rekonstrukcije starog dela kole u Čoki. Predali smo kao prioritete projekte za rekonstrukcije kolovoza za ulice Senćanska u Čoki, Partizanska u Padeju i kolska u Jazovu. Ako bude neto finansirano realno je da neka od ove tri ulice ili sve budu isfinansirane. Pristupni putevi mostu na Tisi se računaju u nau kvotu u Fondu za kapitalna ulaganja pa se plaim da neće biti puno prostora za lokalne ulice.
ta Čoka nudi potencijalnim investitorima ? Plan detaljne regulacije Tehnolokog parka je usvojen i u toku je konverzija zemljita, ali nema zainteresovanih. Vri se parcelizacija za potrebe projekta dobrosusedske saradnje sa Mađarskom za Centar za proizvodnju hrane. Sa druge strane interesantni su pogoni koji se ne koriste a potpuno su opremljeni kao to je Industrija mesa, Livnica, zadruge u Ostojićevu i Čoki, Rićanka. Puno je praznih poslovnih prostora u samom centru. Sa Boljai gimnazijom iz Sente i nadlenim ministarstvom razgovaramo oko Trnog centra za izgradnju internata ili odelenja srednje kole.
Na tritu rada sve je dui spisak nezaposlenih. Potreba za mladim kadrovima ima. Javljaju se preduzetnici ali problem je to nemamo da im ponudimo stručne kadrove. Od preko 2000 nezaposlenih na evidenciji preko 1100 je bez zavrene osnovne kole.
Nedeljko Kolundija |
|